Riječ je o mikroorganizmima nevidljivim ljudskom oku, čijeg postojanja postajemo naročito svjesni kada počnu prvi simptomi prehlade i gripe. Ali, razvojem vakcina, otkrićem antibiotika i odgovarajućom prevencijom, zarazne bolesti uzrokovane ovim mikroorganizmima nalaze se pod kontrolom. Ipak, imamo dokaze koliko su bakterije i virusi sposobni prilagoditi se, preživjeti i brzo zaraziti velik broj ljudi. Tada govorimo o pandemijama od kojih je najpoznatija pandemija gripe 1918. godine pod nazivom španska gripa koja je uzrokovala smrt 40% tadašnje ukupne svjetske populacije. Već nešto više od 3 mjeseca smo upoznati i sa pandemijom koja je zavladala kako na našim prostorima tako i širom svijeta. Koronavirus oboljenje uzrokovano novootkrivenim virusom COVID-19. Trenutno se naučnici trude da sakupe što više informaija o ovom novom soju. Dok čekamo rješenje za ovaj problem informišimo se o stvarima koje su nam do sada dobro poznate i protiv kojih smo našli način kako da se borimo.
Prevencija je pola liječenja: bakterije i virusi se razlikuju po veličini, građi i najvažnije - odgovoru na lijekove.
Mjere prevencije
Opšte mjere prevencije jednake su za bakterijske i virusne infekcije jer se ovim mjerama smanjuje na minimum broj mikroorganizama u okolini.
Higijena je ključna
Redovno pranje ruku i površina smanjuje mogućnost infekcije. Povremeno prebrišite radne površine antiseptikom. Obavezno je češće prozračivanje prostorija.
U održavanju čistoće zraka u prostorijama jako su korisni difuzori za eterična ulja. Ovi uređaji raspršuju čestice eteričnog ulja u zrak bez zagrijavanja čime ostaju očuvana antiseptička svojstva ulja. Redovna sportska aktivnost i boravak na svježem vazduhu pojačaće obrambene mehanizme organizma od infekcija.
Prva linija obrane organizma od bakterija i virusa - sluznica nosa.
Zdrava koža ili sluznica nosa može zaustaviti prodiranje mikroorganizma u tkivo: najčešći ulaz bakterija i virusa u tijelo je putem disajnih puteva. Ispiranje nosa izotoničnim otopinama morske vode s dodatkom bakra jako je korisno u prevenciji upala sinusa i ždrijela.
Druga linija obrane - imunitet
Ojačajte imunitet biljnim dodacima i vitaminima. Veoma bitno za održavanje jakog imuniteta je redovan san, unos do 2.5.l tečnosti te redovna i zdrava ishrana.
Vakcinacija - najbolji način prevencije virusne infekcije gripe.
Prevencija virusnih oboljenja najuspješnije se postiže imunizacijom, tj. vakcinacijom vakcinama koje sadrže mrtve ili oslabljene uzročnike bolesti. Vakcinacija je najbolji način prevencije najozbiljnije sezonske virusne infekcije - gripe. Preporučuje se osobama kod kojih gripa može biti posebno rizična i teška, a to su osobe starije od 65 godina, osobe oboljele od hroničnih bolesti, dijabetičari te uopšteno osobe čiji je imunitet oslabljen. Virusi s vremenom i promjenom domaćina mutiraju pa se svake godine javljaju novi sojevi tako da se vakcinacija treba ponavljati svake godine.
Što su to bakterije?
Okružuju nas brojne vrste, no većina ipak nije štetna za naše zdravlje. Naprotiv, bakterije čine normalnu fiziološku floru kože i sluznica, debelog crijeva i materice te tako pomažu u održavanju normalne funkcije organizma.
Patogene bakterije i infekcije
Manji je broj bakterija čija infekcija dovodi u opasnost naše zdravlje - to su za čovjeka patogene bakterije čiji produkti metabolizma djeluju toksično na naš organizam. Bakterijske infekcije najčešće zahvaćaju gornje i donje disajne puteve i urogenitalni sistem, ali mogu se razviti na bilo kojem dijelu tijela koji dolazi u kontakt s bakterijom. Simptomi infekcije zavise od mjesta infekcije.
Bakterijska infekcija gornjih disajnih puteva
Kod bakterijske infekcije sinusa, ždrijela i krajnika bolest se javlja naglo, uz visoku tjelesnu temperaturu (često višu od 39°C) i bolove na mjestu upale. Sekret iz nosa je gnojan, a u ždrijelu se mogu vidjeti gnojne naslage. Dijagnoza bakterijske infekcije može se potvrditi brisom nosa ili ždrijela, ali najčešće se uspostavlja na temelju simptoma.
Bakterijska infekcija liječi se antibioticima
Radi se o antibioticima širokog spektra, penicilima ili cefalosporinima, u težim slučajevima makrolidima. Antibiotsko liječenje potrebno je provesti u propisanom vremenu trajanja, bez preskakanja doza. Liječenje ne smijemo prekinuti iako je došlo do nestanka simptoma. Time ćemo smanjiti mogućnost razvoja rezistencije bakterija na antibiotik i sačuvati njegovu djelotvornost i za sljedeće generacije.
Uz antibiotsku terapiju možemo koristiti pripravke kojima ćemo lokalno djelovati na mjesto upale.
Kod gnojne upale grla i ždrijela preporučuju se sprejevi s propolisom bez alkohola. Ako se radi o bakterijskoj upali sinusa, mogu se koristiti sprejevi za nos s morskom vodom i propolisom.
Rezistencija bakterije
Problem rezistencije bakterija na antibiotike postoji na globalnom nivou, čime neke dosad izlječive bakterijske infekcije postaju smrtonosne zbog nedjelotvornosti terapije. U sprječavanju razvoja rezistencije na antibiotike veliku ulogu imaju i sami bolesnici - poštovanjem odluke lijekara o potrebi odnosno nepotrebi antibiotskog liječenja i pridržavanjem uputa o načinu uzimanja terapije.
Što su to virusi?
Virusi su u odnosu na bakterije mnogo manji mikroorganizmi, jednostavnije su građe i ne mogu preživjeti samostalno, već im je potrebna ćelija domaćina. Upravo zbog toga liječenje virusnih infekcija i danas predstavlja izazov u medicini. Većina antivirusnih lijekova djeluje tako da sprječava razmnožavanje virusa i napredovanje bolesti, ali ne ubija uzročnika bolesti koji ostaje prisutan u organizmu. Antivirusna terapija primjenjuje se samo kod teških virusnih bolesti (infekcija HIV-om, hepatitis B i C, herpes zoster itd.).
Najčešće virusne infekcije
Uglavnom su to infekcije koje mnogi od nas poznaju, gornjih disajnih puteva - obična prehlada, gripa i tonzilofaringitis. Za razliku od bakterijskih infekcija, tok razvoja simptoma je sporiji, a temperatura često ne prelazi 38°C (osim kod gripe).
Virusne infekcije se javljaju sezonski
Obična prehlada ima najblaže simptome: javljaju se curenje nosa, kihanje i grlobolja bez povišene temperature. Gripa se razvija naglo, uz vrlo povišenu temperaturu. Prvo se javljaju umor, klonulost, bolovi u mišićima, a tek kasnije respiratorni simptomi. Faringitis tj. upala ždrijela u 70% slučajeva posljedica je virusne, a ne bakterijske infekcije i ne zahtijeva antibiotsko liječenje. Liječenje virusnih infekcija gornjih disajnih puteva isključivo je simptomatsko jer antibiotici ovdje ne djeluju već se organizam sam rješava infekcije.
Čajevi, sprejevi za nos, pastile…
Liječenje uključuje nadoknadu tečosti čajevima, snižavanje temperature i smanjenje bolova analgoantipireticima (paracetamol, ibuprofen). Začepljenost nosa smanji ćemo upotrebom dekongestiva. Za grlobolju se preporučuju pastile ili sprejevi s lokalnim anestetikom i antiseptikom. Nadražajni kašalj smiri ćemo biljnim sirupima. Nakon 5 do 7 dana nestaju simptomi bolesti što je znak da je naš imuni sistem pobijedio virusnu infekciju.
Važno je prepoznati uzročnika bolesti
Treba istaknuti da je najbitniji dio liječenja sezonskih infekcija prepoznavanje uzročnika bolesti. Virusne infekcije, a to su većina respiratornih infekcija, ne zahtijevaju liječenje antibiotikom.
Neracionalna i nepotrebna upotreba antibiotika za liječenja respiratornih infekcija polako nas vraća u doba kada su bakterijske infekcije bile smrtonosne bolesti. Još nije kasno da zaustavimo ovaj proces, ako u tome sudjelujemo zajedno, zdravstveni radnici kod propisivanja, a pacijenti kod pridržavanja terapije.
Svi proizvodi koji vam mogu pomoći u prevenciji i u liječenju infekcija uzrokovanih virusom ili bakterijom možete naći u našim apotekama.
Vaš Herbafarm.